VEĆ DVIJE TISUĆE GODINA... / KAKO SAM POSTAO HULIGAN

Biblioteka: NA TRAGU KLASIKA

Mihail Sebastian

VEĆ DVIJE TISUĆE GODINA... / KAKO SAM POSTAO HULIGAN

Roman s predgovorom Naea Ionescua / Tekstovi, činjenice, ljudi

S rumunjskoga preveli Luca-Ioan Frana i Ivana Olujić

Roman Mihaila Sebastiana Već dvije tisuće godina... iz 1934. ponire u dubinu uma židovskog studenta u Rumunjskoj burnih predratnih godina. Protagonist tog književnog remek-djela piščev je alter ego, mladić u škripcu između antisemitizma i cionizma. Premda kao student mora trpjeti fizičko i verbalno zlostavljanje, osjeća se odvojenim od drugih Židova i pita se je li njihov aktivizam vrijedan cijene koju moraju platiti. U trpljenju progona pronalazi asketski i mistični užitak što je pripadnik "prljavog naroda", a osjećaj da mu se zbog toga nanosi nepravda predstavlja mu jednu od najtaštijih intimnih radosti. Štoviše, htio bi na pet minuta biti antisemit i osjetiti u sebi neprijatelja kojeg treba suzbiti, osvijestiti "grijeh" što je Židov. Provodi dane družeći se s revolucionarima, fanaticima i razvratnicima, ali osjeća nemoć da uđe u gomilu i skotrlja se u njezinu džunglu. Razumijeva pritom jako dobro zašto je Židov-otpadnik, dakle onaj koji je predodređen za život u sebi samome, za druge bolja meta od bilo koje druge vrste otpadnika.
Osjećaj intimne topline poniženja tog esteta i melankolika ne napušta ni u drugom dijelu romana kada ga zatječemo kao arhitekta u provinciji na projektu premještanja sela koje se nalazi na nalazištu nafte, a koji financira američki biznismen. Nakon fabularnog skretanja u svojevrsnu studiju poslovnih intriga i ljubavnih odnosa, potkraj romana iznova u prvi plan izbija tema antisemitizma. Protagonist vodi duge razgovore sa svojim suradnicima različitih ideoloških orijentacija, u kojima Sebastian secira višeznačnost međuodnosa Židova i nežidova u Rumunjskoj.
Nije zbog toga čudno što je roman izazvao burnu debatu u bukureštanskoj kulturi: lijevo orijentirani kritičari optuživali su autora da je antisemit iako Židov, desno orijentirani optuživali su ga pak da je cionist. Sebastian im je odgovorio 1935. lucidnim esejom Kako sam postao huligan, koji je također uvršten u ovo izdanje.
Proizašao iz nasilja antisemitizma, ovaj roman obilježen traganjem i porugom usmjerenom protiv samoga sebe tjeskobna je i dalekovidna kronika ustrajnosti i očaja, otpora i prihvaćanja.

MIHAIL SEBASTIAN (pravo ime Iosef Hechter, 1907-1945), rumunjski prozaik, dramski pisac i publicist židovskog podrijetla, jedan od najvažnijih rumunjskih pisaca 20. stoljeća. Studirao je pravo u Bukureštu i Parizu. Od 1927. do 1933. surađuje u časopisu Cuvântul svog intelektualnog uzora Naea Jonescua, a potom u još podosta drugih listova. Zbog jačanja antisemitizma, kritike i eseje iz kulture često objavljuje pod pseudonimom, sve dok mu pred Drugi svjetski rat nije bio zabranjen novinarski rad te oduzeta odvjetnička licenca.
U književni se život uključio kratkom proznom zbirkom Fragmente dintr-un carnet găsit (Ulomci iz pronađenoga rokovnika, 1932). Iste godine izašla mu je zbirka novela Žene (Femei). Godine 1934. objavit će roman De două mii de ani... (Već dvije tisuće godina...) koji će izazvati široku polemiku. Sljedeće godine odgovorit će na napade i tendenciozne kritike koje je ta knjiga pokrenula djelom Cum am devenit huligan (Kako sam postao huligan). Iste 1935. objavljuje roman Oraşul cu salcâmi (Grad akacija). Godine 1938. slijedi prvi uspjeh na pozornici – dramom Jocul de-a vacanţa (Igra praznika). Autor je romana Accidentul (Nesreća, 1940) te drama Steaua fără nume (Bezimena zvijezda, 1942) i Ultima oră (Posljednje izdanje), koja će premijerno biti izvedena 1946, nakon njegove smrti.
Poginuo je u 38. godini života kad ga je u središtu Bukurešta, na putu na njegovo prvo sveučilišno predavanje na Slobodnome radničkom sveučilištu, pri prelasku ulice udario kamion.
Godine 1996. čitateljstvo se počelo ponovno zanimati za djelo Mihaila Sebastiana nakon objavljivanja Intimnoga dnevnika (Jurnalul intim), u kojem je opisao antisemitizam rumunjskog društva u razdoblju 1935-1944. Godine 2006. u Münchenu mu je za to djelo postumno dodijeljena nagrada "Geschwister Scholl".

/396 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
ISBN 978-953-260-320-0
Knjižarska cijena: 150,00 kn
Izravna narudžba*: 144.00 kn

* 135,00 kn + 9,00 kn poštarina, samo za narudžbe iz Hrvatske