Selected:

HRANA: OD GLADI DO PREJEDANJA

140.00 kn 126.00 kn

Sale!

,

HRANA: OD GLADI DO PREJEDANJA

Zbornik

Uredila Jasmina Vojvodić

140.00 kn 126.00 kn

Dodaj na listu želja
Dodaj na listu želja

ISBN: 78-953-260-117-6

Godina izdanja: 2010

Broj stranica: 304

Dimenzije: 16,5 x 24 cm

Uvez: tvrdi

Opis

Ideja zbornika Hrana: od gladi do prejedanja zasnovana je na spoznaji da su glad, jelo, nedostatak, suvišak, izobilje… važne pojave svakodnevnog života i suvremene popularne kulture koje su ušle u književnost koja se na različite načine odnosi prema tim pojavama. Moglo bi se reći da teme gladi, izobilja i prejedanja prožimaju književnost 20. i početka 21. stoljeća. Zbornik propituje odnos prema konkretnom problemu u ruskoj književnosti i kulturi te prema drugim kulturama u našoj suvremenosti, uvažavajući to da dani problem zauzima važno mjesto u istraživanju drugih znanosti kao što su antropologija, sociologija, povijest, psihologija i dr.
Zbornik se bavi problemima hrane, kao važnog biološkog elementa te njegove manifestacije u ruskoj književnosti, likovnoj umjetnosti, popularnoj kulturi i lingvistici, a podijeljen je na pet poglavlja.
U prvom je poglavlju riječ o gladi i gladovanju u crkvenoj literaturi (o “Posnom Triodu”, V. Lepahin) i u književnosti (“Umjetnici gladovanja”, A. Hansen-Löve, “Gogoljeva glad”, R. Grübel).
Drugo poglavlje posvećeno je avangardnom promišljanju gladi (“Probijanje blokade gladi u djelima Lidije Ginzburg”, M. Banjanin, “Glad i sitost u romanu ‘Čevengur'”, H. Günther, “Čistoća gladi”, A. Vlašić-Anić).
U trećem je poglavlju riječ o postmodernističkoj gladi i sitosti, kada direktna hrana postaje metaforičkom i pretvara se u riječi, misli ili čak odlazi u virtualni svijet. Autori se bave najnovijom ruskom književnom produkcijom (Vojnovič, Mamleev, Popov, Sorokin, Fomina).
Četvrto je poglavlje rezervirano za vizualne umjetnosti: flamandizam Eduarda Bagrickog (A. Flaker), “gutače” u ruskoj prikazivačkoj kulturi, napose cirkusu (O. Burenina), hranu u sovjetskom slikarstvu 20-ih i 30-ih (N. Zlydneva), te sovjetskom kruhu u masovnoj i popularnoj artikulaciji (D. Lugarić).
Posljednje, peto poglavlje, obrađuje leksičku i frazeološku analizu hrane, bilo da je riječ o semantičkom polju “hrana” (R. Božić-Šejić) ili se hrana pojavljuje u različitim frazemima (N. Fateeva).

Temeljni se doprinos zbornika sastoji u mnogostrukom otvaranju teme “Hrana i književnost / umjetnost” prema svim zamislivim motivskim aspektima. Kao tematski okvir “glad” i njezina suprotnost “prejedanje” imaju i religiozne, metafizičke, konkretno kulturnopovijesne i općenito mitološke implikacije. Nijedna tema ne može biti prikladnija da bi se istražili diskursnopovijesno-arhaični aspekti “tjelesnosti u književnosti i kulturi”. Već i tri bitne sastavnice hrane, njezina predmetna strana s jedne strane, te s njom povezan aspekt radnje s druge strane, koja uvijek znači susret s izvanjskim, inkorporaciju i vraćanje, kružni tijek koji se u svojem temeljnom obliku može shvatiti kao komunikacija, te napokon treća sastavnica koja se već ovdje dade naslutiti, simbolična dimenzija (nešto kao communio), sve to čini temu predodređenom za interdisciplinarni diskurs.
iz recenzije Brigitte Obermayr

Već i letimičan uvid u bogati sadržaj i kompoziciju zbornika Hrana: Od gladi do prejedanja jasno nagovješćuje dvije temeljne osobine ovoga djela: metodološku novost i raskošnu širinu obrađene tematike. Metodološka se novost ogleda prije svega u antropološkom i kulturološkom pristupu univerzalnoj topici hrane iz vizure ruske književnosti i kulture. Glad i sitost, fiziološka potreba i metafizička simbolika, religijski i sociološki fenomen, apsolutna punina i apsolutna praznina, mitopoetika i ideologemi, riječ i slika, nostalgija i stereotip, svetost i cirkus, jedenje drugoga i samojedenje, hrana i glad u ovome su se zborniku stopili u jedinstvenoj metodi antropološke fenomenologije i kulturološke dekonstrukcije. Bogatstvo građe dano je u takvoj raskoši da se zbornik može iščitavati istodobno kao enciklopedija univerzalnih fenomena i povijest ruske kulture viđena kroz prizmu prehrane i gladovanja, od religioznog i revolucionarnog posta do grube dekonstrukcije kulture u jedenju svega, pa i samoga sebe u postmodernizmu.
iz recenzije Dubravke Oraić Tolić

Close Menu
×

Cart