Selected:

LIJEPI DVADESETOGODIŠNJACI

140.00 kn 126.00 kn

Sale!

,

Marek Hłasko

LIJEPI DVADESETOGODIŠNJACI

S poljskoga preveo Adrian Cvitanović

140.00 kn 126.00 kn

Dodaj na listu želja
Dodaj na listu želja

ISBN: 78-953-260-165-7

Godina izdanja: 2012

Broj stranica: 232

Dimenzije: 12,5 x 20 cm

Uvez: tvrdi

Opis

Lijepi dvadesetogodišnjaci autobiografska je knjiga, pisana u ispovjednoj formi, zapis o izgubljenoj generaciji pun drastičnih scena iz autorova života, kao i anegdota iz života umjetničke elite poslijeratne Poljske.
Knjigu je objavio Jerzy Giedroyc 1966. u Parizu, u svojoj kultnoj biblioteci Kulture, središnjeg emigrantskog časopisa, jednog od najžešćih suparnika ondašnjih poljskih komunističkih vlastodržaca. Hłasko je u to vrijeme već gotovo cijelo desetljeće u prisilnoj emigraciji jer su mu komunističke vlasti odbijale produljiti valjanost putovnice, zahtijevajući od njega povratak u domovinu i posipanje pepelom, što je on odbio učiniti.
Opisujući u ovoj literariziranoj biografiji vlastiti životni put od ulaska u poljski književni život pa sve do odlaska na Zapad i života u emigraciji, Hłasko ispisuje stranice na kojima se, bez mržnje i samorazumljive gorčine koja se obično javlja kao posljedica dugotrajnog izbivanja iz domovine i života na rubu gladi, razračunava sa svojim negdašnjim prijateljima, suparnicima, poznanicima, likovima iz javnog života, kolegama novinarima i piscima, komunističkim dužnosnicima, agentima tajnih službi, zapadnjačkim kulturtregerima, kulturnjacima, radnicima, ženama, supatnicima. Hłaskov život, koji sam po sebi predstavlja savršen scenarij za film, prenesen u knjigu izgleda nam još intenzivniji, žešći i žustriji.
Hłasko se ne predstavlja kao intelektualac, mislilac, jer to nije ni bio, već kao običan čovjek koji je, smatrajući da je funkcija književnosti prikazivanje stvarnosti, pokušao prenijeti svakodnevicu na područje fikcionalnog, izmišljenog. Međutim stvarnost njegova života nije bila izmišljena. Neuredan život, često na granici smrti, završio je otužno – samoubojstvom, premda mnogi tu činjenicu dovode u pitanje jer se radilo o čovjeku koji je ludo volio život, čak više nego žene.
Lijepi dvadesetogodišnjaci s prelijepim pričama o jednoj zemlji i jednom životu do danas je ostalo najčitanije autorovo djelo, koje je preživjelo i nadživjelo i samu stvarnost koju je nastojalo prenijeti.

Marek Hłasko (Varšava, 1934), jedan od najznačajnijih pisaca generacije koja se na poljskoj književnoj sceni pojavila pedesetih godina prošloga stoljeća. Nakon što je iz nekoliko škola izbačen zbog nedolična ponašanja, zauvijek napušta školovanje i zapošljava se kao vozač kamiona. Otad pa do kraja života promijenio je desetke poslova, između ostalog radeći kao dostavljač, novinar, urednik jednog od najpopularnijih časopisa pedesetih Po Prostu, terenski dopisnik časopisa Trybuna Ludu, filmski scenarist, preprodavač na crnoj burzi, radnik u čeličani i na gradilištu…
Godine 1956. objavljena mu je zbirka pripovijedaka Prvi korak u oblacima (Pierwszy krok w chmurach). Nakon što su mu rukopisi dviju knjiga pripovijedaka odbijeni za objavljivanje, 1958. odlazi iz Poljske. Pariz, München, pa Italija, Švicarska i Berlin sljedeća su mjesta u kojima pokušava zaraditi za život, neprestano životareći na rubu gladi. Od 1959. do 1961. živi u Izraelu, zatim je u Zapadnoj Njemačkoj pa u Sjedinjenim Državama.
U zemlji je bio napadan zbog nihilizma, dekadencije i kontrarevolucije, optuživan za izdaju i špijunažu, a objavljivanje njegovih djela bilo je zabranjeno sve do sredine osamdesetih.
U prvim je djelima uz veliku dozu cinizma izrazio pesimizam poslijeratne generacije koja je preživjela okupaciju i staljinizam. Najpoznatije djelo iz tog razdoblja je zbirka pripovijedaka Groblja. Sljedeći za raj (Cmentarze. Następny do raju, 1958). Iz kasnije faze izdvajaju se ova djela: Svi su bili okrenuti leđima (Wszyscy byli odwróceni, 1964), Prljavi poslovi (Brudne czyny, 1964), Preobraćenik u Jaffi (Nawrócony w Jaffie, 1966), Pričat ću vam o Esther (Opowiem wam o Esther, 1966), Lijepi dvadesetogodišnjaci (Piękni dwudziestoletni, 1966) i Sova, pekareva kći (Sowa, córka piekarza, 1968). Postumno su objavljeni zbirka Marimontska sonata (Sonata marymoncka, 1982) i roman Palite rižu svakoga dana (Palcie ryż każdego dnia, 1985).
Svoj bogat i buran život završio je 1969. u Wiesbadenu prevelikom količinom tableta za spavanje. Bilo mu je samo trideset pet godina.

Close Menu
×

Cart