ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI, ČETVRTI ZID
OKO KNJIŽEVNOSTIOsamdeset godina Aleksandra Flakera
Uredio Josip Užarević
140.00 kn 126.00 kn
Opis
Zbornik književnoznanstvenih rasprava Oko književnosti posvećen je obilježavanju 80. godišnjice života profesora Aleksandra Flakera, čija je gotovo šezdesetogodišnja intenzivna i neobično plodna znanstveno-spisateljska djelatnost bitno odredila ne samo današnju hrvatsku rusistiku, nego i sveukupnu našu slavistiku i književnu znanost – uključujući, dakako, i kroatistiku.
Zbornik sadrži priloge 23 autora, razvrstane u 5 tematskih cjelina.
Prvi blok priloga baca svjetlo na neke odlike Flakerova znanstvenoga opusa (Pavao Pavličić), Flakerove pozicije unutar Zagrebačke književnoznanstvene škole (Dubravka Oraić Tolić), ali i unutar europskoga slavističkoga obzora (Detlef Gojowy).
Dalje slijedi rasprava o metodologijskim problemima književne povijesti (Viktor Žmegač).
Zaseban – najopsežniji – blok čine prilozi posvećeni ruskoj književnosti. Tu je zastupljeno sedam hrvatskih rusista – od starijih do najmlađih (Živa Benčić, Zdenka Matek Šmit, Jasmina Vojvodić, Anica Vlašić-Anić, Josip Užarević, Sanja Veršić, Ivan Babić), te dvije inozemne slavistice (Renate Lachmann, Nirman Moranjak-Bamburać). Osim toga, ovdje je svoje mjesto pronašla i rasprava teologa Ivana Goluba o statusu Sv. pisma u pjesništvu ruskoga simbolista Vjačeslava Ivanova.
Četvrti je blok posvećen kroatističkim temama. Autori Dunja Fališevac, Krunoslav Pranjić, Zoran Kravar, Krešimir Nemec i Vladimir Biti istražuju djela Krešimira Kovačića, Ive Andrića, Miroslava Krleže, Zvonimira Remete i Dubravke Ugrešić.
Dakako, dio rasprava bavi se intermedijalnim temama, usmjerenima u prvome redu na supostavljanje književnosti i slikarstva (Magdalena Medarić, Jadranka Brnčić, Sonja Briski Uzelac, Nikola Batušić).
Na kraju zbornika pridodana je Flakerova biografija i njegova veoma opsežna bibliografija (priredila Sonja Ludvig).
Uvršteni prilozi na nov način zahvaćaju neke od najvažnijih problemsko-tematskih polja kojima se bavi (ili se bavio) i Aleksandar Flaker (ruska i hrvatska književnost, komparatistika, avangardna književnost i kultura, intermedijalni i interkulturalni studiji). Dakle, ovdje sabrane priloge valja shvatiti ponajprije kao nastavak davno započetih razgovora, odnosno kao mogući povod za debatu na flakerovske teme – o književnosti, književnoj znanosti, slikarstvu, kulturnoj povijesti, gradu, medijima…