Selected:

RJEČNIK UVRIJEŽENIH MNIJENJA

140.00 kn 126.00 kn

Sale!

,

Gustave Flaubert

RJEČNIK UVRIJEŽENIH MNIJENJA

S francuskoga preveo i opremio Stanko Andrić

140.00 kn 126.00 kn

Dodaj na listu želja
Dodaj na listu želja

ISBN: 78-953-7067-92-2 (HFD), 978-953-260-056-8 (Disput)

Godina izdanja: 2007

Broj stranica: 264

Dimenzije: 14 x 20,5 cm

Uvez: tvrdi

Opis

Gustave Flaubert već je u djetinjstvu započeo raditi na Rječniku uvriježenih mnijenja, bilježeći još kao dječak gluposti što ih je izgovarala stara gospođa koja je posjećivala njegovu majku. Iz njegove obilne korespondencije vidi se da ga ta zamisao nije napuštala čitava života, no u stvarnosti taj projekt ostaje na rubu njegovih preokupacija sve do posljednjeg desetljeća života, do 1870-ih, kada s prekidima piše roman Bouvard i Pécuchet koji je piščeva smrt ostavila nedovršenim. U ostavštini je tada pronađeno nekoliko svežnjeva listića poredanih abecednim redom pod zajedničkim naslovom Le Dictionnaire des idées reçues, koji su objavljeni prvi put tek 1910. kao dodatak romanu Bouvard i Pécuchet, a 1913. kao zasebna knjiga.
Čitajući Rječnik vrlo često ne znamo treba li se smijati ili povlađivati. Čitavo se vrijeme pitamo: Tko govori? Nejasna nam je pozicija autora. U nekim se natuknicama osjeća njegova kritička nazočnost, drugdje nam naprosto posreduje misaone bisere svog Egzemplarnog Mediokriteta, u trećima naziremo neko skriveno lukavstvo. Kao da ni Flaubertu nije do kraja jasna namjena tog priručnika. Je li to svojevrsni indeks zabranjenih po-misli ili, baš naprotiv, priručnik za uspješne kozere? Raspolaže se navodima koji idu u prilog i jednom i drugom odgovoru. U pismima pak sâm Flaubert ovako opisuje svoj Rječnik: “Djelo na kojem radim moglo bi nositi podnaslov Enciklopedija ljudske gluposti…”, uređeno je “tako da čitatelj ne zna šalimo li se na njegov račun…”, ono tvori “povijesnu glorifikaciju svega što se odobrava… Tu ću pokazati da su većine uvijek imale pravo, a manjine krivo, prinijet ću velikane kao žrtvu svim idiotima, mučenike svim krvnicima… Tu će se dakle naći, u abecednom nizu, o svim mogućim predmetima, sve ono što treba govoriti u društvu kako bi vas se smatralo pristojnim i ljubaznim…”

Gustave Flaubert (Rouen, 1821-imanje Croisset, 1880), uz Balzaca i Stendhala najznamenitiji francuski pisac XIX. stoljeća. Mladenačka su mu djela, posebice roman U mjesecu studenom (Novembre, 1842), melankolično-autobiografskog ugođaja, s čime se obračunava u remek-djelu moderne proze, romanu Gospođa Bovary (Madame Bovary, 1857). Godine 1862. objavio je povijesni roman Salammbô, slijedi znamenita verzija Sentimentalnog odgoja (L’Éducation sentimentale, 1869). Napisao je još “filozofsko-pjesničku rapsodiju” Kušnja sv. Antuna (La Tentation de Saint Antoine, 1874) i Tri priče (Trois contes, 1877). Godinu dana nakon piščeve smrti objavljen je roman Bouvard i Pécuchet (Bouvard et Pécuchet, 1881). Flauberta se smatra najvećim francuskim majstorom stila, a po osviještenosti književnog postupka i kvaliteti rada na tekstu on je već prvi moderni pisac posve u duhu XX. stoljeća.

Close Menu
×

Cart