Opis

Roman Bezoblični krajolik priča je o mladoj Norvežanki Kathrine, razvedenoj majci koja živi u malom mjestu na dalekom Sjeveru, život joj je, izvana gledano, sređen – posao, drugi brak, prijatelji, svakodnevne navike, ali ona traži više. Muž je zanemaruje, nezreo i usredotočen na sebe, a ona sve više uviđa da je u taj brak ušla zbog sigurnosti, zbog djeteta, a ne punim srcem. U trenutku kad joj postane jasno da su sve muževljeve priče tek hvastanja i laži (doduše, bezazlene, ali ipak laži), odlučuje ga napustiti, unatoč svim pritiscima i očekivanjima majke i sredine u kojoj živi. Putuje u Dansku a zatim i Francusku u posjet poznaniku koji joj je bio privlačan, na povratku prolazi kroz Švedsku, nastojeći kroz različita iskustva i susrete izići na kraj s vlastitim strahovima, jasno utvrditi što želi i osjeća, te pronaći u sebi temelj za daljnji život. Naposljetku se vraća, preuzima odgovornost majčinstva, treći put se udaje, za prijatelja iz djetinjstva… Je li to pobjeda ili poraz – čitatelj treba prosuditi sam.
Premda je Bezoblični krajolik tek drugi roman višestruko nagrađivanog švicarskog pisca Petera Stamma (1963), ima sve značajke zrela umjetničkog djela. Autentičnosti romana zasigurno je pridonio njegov boravak u Skandinaviji, jer netko tko nema izravnog iskustva o životu u tim krajevima teško bi mogao tako uvjerljivo opisati i tako živo dočarati atmosferu nepreglednih prostranstava prekrivenih snijegom i fizičke, a posebice psihološke reakcije ljudi na duge noći iznad polarnice. Životnost i uvjerljivost likova (osobito glavne junakinje) odaju pak autorov interes za psihologiju: pogled u Kathrinin emotivni i misaoni život seže doista duboko, u onaj “najveći, podvodni dio sante”.
Peter Stamm studirao je ekonomiju, anglistiku, psihologiju i psihopatologiju, objavljujući usput novinske članke. Godine 1990. odlučio se potpuno posvetiti pisanju. Ubrzo je objavio prvu radio-dramu, ali na prvi je roman morao čekati osam godina, tijekom kojih je pisao poglavito satire i reportaže, recenzije filmova, kazališne komade. Istodobno je putovao svijetom (duži boravci u Parizu, New Yorku i Skandinaviji), skupljajući iskustva koja će kasnije iskoristiti u svojim knjigama. Kritika ga je vrlo dobro prihvatila, za svoja je književna djela dobio brojne nagrade, i danas uživa u tipičnoj karijeri uspješnoga pisca: putuje svijetom i održava književne večeri u zemljama poput Meksika, Rusije ili Irana.