ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI, ČETVRTI ZID
ČOVJEK, PROSTOR, VRIJEMEKnjiževnoantropološke studije iz hrvatske književnosti
Uredile Živa Benčić i Dunja Fališevac
17.92 €
Nema na zalihi
Opis
Zbornik okuplja dvadeset i dvije rasprave uglednih hrvatskih i inozemnih znanstvenika utemeljenih na književnoantropološkim pristupima književnom tekstu. Zastupljeni su sljedeći autori: N. Batušić, Ž. Benčić, V. Biti, T. Bogdan, M. Bošković-Stulli, L. Čale Feldman, M. Čale, D. Dukić, D. Fališevac, A. Flaker, V. Gulin Zrnić, C. Hawkwesworth, T. Jukić, Z. Kravar, R. Lachmann, J. Lukić, B. Miličić Tanhofer, D. Oraić Tolić, P. Pavličić, L. Rafolt, G. Slabinac i V. Žmegač.
U svoj analitički obzor autori prilogâ uvrstili su djela Filipa Grabovca, Miroslava Krleže, Ranka Marinkovića, Jure Kaštelana, Ivana Slamniga, Irene Vrkljan, Ivana Aralice, Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić i drugih hrvatskih književnika.
Cilj je Zbornika da u našu sredinu prenese spoznaje europskih i američkih književnoantropoloških istraživanja, a s druge strane da metodologiju i instrumentarij tih istraživanja primijeni i razradi na korpusu hrvatske književnosti. U tom je smislu ovo prvi književnoantropološki zbornik rađen na korpusu hrvatske književnosti!
Od 70-tih godina XX. stoljeća naovamo, od kad se u znanosti o književnosti zamjećuje postupno premještanje interesa s analize samoga književnog teksta na analizu svih onih ljudskih sposobnosti koje takav tekst može aktivirati, sazreli su uvjeti da se na književnost počne gledati kao na značajnu antropološku činjenicu. Stoga je namjera ovoga Zbornika radova s jedne strane rasvijetliti što književni tekst može otkriti o ustrojstvu čovjeka kao takva, o njegovoj imaginaciji, pamćenju, percepciji, osjećajnosti, spolnosti, jednom riječju o svim onim njegovim sposobnostima i osobinama koje su upregnute u proces produkcije odnosno recepcije književnog teksta, kao i o svim onim njegovim potrebama koje se zadovoljavaju tim činom. S druge strane, namjera je zbornika da na materijalu hrvatske književnosti s kulturnoantropološkog motrišta pokaže na koji se način u književnom tekstu reflektiraju specifičnosti određene nacionalne kulture: njezino poimanje čovjeka i svijeta, njezine norme, vrijednosti, zabrane, običaji i sl.