Opis

U uvodnome dijelu monografije govori se o lingvističkim i sociolingvističkim zakonitostima. Za lingvističke se zakonitosti kaže da su zakonitosti koje upravljaju jezikom (pa onda i hrvatskim jezikom) kao sustavom, a za sociolingvističke – jezikom (pa onda i hrvatskim jezikom) kao standardom. Pritom se obrazlaže što je to jezik kao sustav i što jezik kao standard.
Nakon toga se objašnjava što je to hrvatski jezik kao standard i što mu je osnovica u smislu jezika kao sustava. U vezi s time uspostavljaju se odgovarajući odnosi među hrvatskim dijalektima i utvrđuje njihova uloga u stvaranju hrvatskoga standardnog
jezika.
Nakon toga se pristupa njegovoj polifunkcionalnosti, što čini središnji dio knjige. Pokazuje se kako je svaki standardni jezik, pa onda i hrvatski standardni jezik, polifunkcionalan, da ne funkcionira na jedan, nego na onoliko načina koliko je životu društva koje se njime služi potrebno. Na jedan naime način funkcionira u znanosti, na drugi u administraciji, na treći u novinarstvu, na četvrti u beletristici i na peti u svakodnevnome razgovoru. Te se njegove funkcije nazivaju funkcionalnim stilovima, pa se govori o znanstvenome funkcionalnom stilu, o administrativnome funkcionalnom stilu, o novinarskome funkcionalnom stilu, o beletrističkome funkcionalnom stilu i o razgovornome funkcionalnom stilu. Posebna je pozornost posvećena beletrističkome funkcionalnom stilu. Pokazuje se kako se jezik beletristike (kao izrazito individualan) može promatrati i kao jezik sui generis, tj. izvan funkcionalnih stilova standardnoga jezika. U tome se slučaju stil kojemu pripada može nazvati individualnim – za razliku od funkcionalnih stilova, koji su kolektivni. Stoga će se znanstvena disciplina koja se njime bavi zvati individualnom stilistikom, a znanstvena disciplina koja se bavi funkcionalnim stilovima ­kolektivnom stilistikom. To je razlog zašto je u knjizi i nekoliko tekstova iz individualne stilistike.

IZ RECENZIJA:
Za važnost ovoga djela bit će dovoljno reći da je to prva monografija o funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika, a da joj je autor vrhunski autoritet u toj oblasti, znanstvenik koji se tom problematikom najviše i (teorijski i metodološki) najuspješnije bavio. Knjiga je važan događaj i za našu znanstvenu kroatistiku i za našu akademsku zajednicu u cjelini.
Ivo Pranjković

Knjiga Josipa Silića u metodologijskome je pogledu transparentna, dosljedna, neobično disciplinirana, tako da može zadovoljiti i najzahtjevnije stručnjake i čitatelje kojima jezikoslovlje nije uža struka. Ova prva hrvatska funkcionalna stilistika ne samo da je supostavljiva s prikazima funkcionalnih stilova u (i na) drugim – stranim – jezicima, nego svojim teorijskim dosezima nadmašuje mnoge od njih.
Josip Užarević

Bez obzira na visoku teorijsku razinu autor je uspio svoje izlaganje oblikovati lijepim i kultiviranim stilom, jezgrovito i tečno, a sve teorijske eksplikacije zasnovati na živim i pomno odabranim primjerima razlaganje kojih nerijetko govori samo po sebi. Stranice njegova djela obiluju ležerno i nekonvencionalno formuliranim mislima i zaključcima, pa čitatelj, uza sve ostalo, ne može ne ostati fasciniran i tom dragocjenom autorovom sposobnošću.
Ivo Žanić