JOŠ SAMO KOD NAS, ESEJISTIKA, ČETVRTI ZID
LJEPOTA RIJEČISlika, zvuk, stih
Priredio Josip Pandurić
13.14 € (99.00 kn)
Opis
Ovom knjigom zaokružuje se posthumno predstavljanje esejističke ostavštine Bore Pavlovića (Požega 1922 – Duga Resa 2001), klasika suvremenoga hrvatskog pjesništva, koju čine svezak “neobuhvatljivih eseja” naslovljen Ugodna pripovijest (Disput, 2003) i Album vedrine (Disput, 2005) s “prosanjanim portretima” odabranih hrvatskih književnika.
“Ljepota riječi” donosi Pavlovićeve tekstove koji ponajbolje prikazuje Boru P. u onome svjetlu u kojemu je recepcijski i percepcijski prepoznat kao pjesnik izrazito ludističkog naboja i erudit golemih zaliha raznovrsnih znanja. U tome smislu zasigurno ne bi bio neopravdan potez da smo kojim slučajem predstavljanje pjesnika Bore Pavlovića kao esejista započeli upravo ovim njegovim tekstovima velike refleksivne svježine u kojima je – većini njih – upravo ono što zapravo jest: nepatvoreni i nepopravljivi pjesnik ma čega se god latio!
To izvrsno ilustriraju tekstovi iz središnjeg bloka ove knjige naslovljenog “Slika, zvuk, stih”, u kojima Pavlović nadahnuto vješti bezbroj varijanti na istu temu: kako nastaje pjesma – preciznije: kako nastaje njegova pjesma, a koji bi se nepreuzetno mogli okrstiti “esejima u stihu”.
Pavlovićevi pak eseji uvršteni u blok “Umjetnost riječi” teorijsko su fenomenski tekstovi koji o pojedinim poetološkim problemima (stećcima i njihovoj intertekstualnosti, mediteranizmu u našoj poeziji, putopisu i noveli u sklopu analize ljudskih aktivnosti koje mogu aktivirati) progovaraju na način koji tada, pedesetih godina prošloga stoljeća, uvelike anticipira pristupe književnome tekstu svojstvene suvremenim kulturnoantropološkim teorijama odnosno kulturnoj geografiji u onim esejima u kojima Pavlovića interesiraju specifični prostorni elementi književnoga diskursa.
Posljednji u ovaj izbor uvršteni tekst svjedoči o Pavlovićevoj habitualnoj no neiživljenoj i prerijetko oprimjerenoj sklonosti znanstvenom diskursu: riječ je o studiji napisanoj zajedno s kemičarom Nenadom Trinajstićem, izvorno objavljenoj na engleskome pod naslovom “On Symmetry and Asymmetry in Literature”, koja se u ovoj knjizi prvi put objavljuje na hrvatskome.