fbpx

Selected:

RUSKA KNJIŽEVNOST

250.00 kn 225.00 kn

Sale!

,

Josip Užarević

RUSKA KNJIŽEVNOST

od 11. do 21. stoljeća

250.00 kn 225.00 kn

Dodaj na listu želja
Dodaj na listu želja

ISBN: 978-953-260-367-5

Godina izdanja: 2020

Broj stranica: 864

Dimenzije: 16,5 x 24 cm

Uvez: tvrdi

Opis

Ruska (velikoruska) književnost može se kao zasebna književnost pratiti od vremena mongolsko-tatarske vladavine, tj. od 14. i 15. stoljeća, ali nju s književnošću Kijevske Rusi (11, 12. i 13. stoljeće) povezuje, usprkos bitnim razlikama, nekoliko važnih elemenata: geografsko preklapanje, dinastički kontinuitet (Rjurikoviči), crkveni kontinuitet (“bizantinizam”) te preuzimanje književnoga nasljeđa – književnoga jezika i književnih tekstova prethodnih razdoblja.
Knjiga Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća polazi od shvaćanja da je književno djelo kategorija višega reda nego što je to povijesni kontekst u kojem ono nastaje. To među ostalim znači da je historiografska kategorija stoljeće ovdje ponajprije shvaćena kao sadržajni element djela, a ne toliko kao pojam kojim se izvana određuje ili uokviruje vrhunsko djelo. Drugim riječima, stoljeća su tu pozadina na kojoj se reljefnije ocrtavaju pojedina djela: Slovo o Zakonu i Milosti na pozadini 11. stoljeća, Slovo o vojni Igorevoj na pozadini 12. stoljeća, Zadonština na pozadini 14. i 15. stoljeća, poslanice Ivana Groznoga na pozadini 16. stoljeća, Žitije protopopa Avvakuma na pozadini 17. stoljeća, a Deržavinova oda Bog na pozadini 18. stoljeća… U 19. i 20. stoljeću imamo pak mnoštvo vrhunskih djela i književnih imena koja (veliko)ruskoj književnosti trajno osiguravaju svjetsko značenje i svjetsku recepciju (Puškin, Lermontov, Gogol’, Turgenev, Dostoevskij, Tolstoj, Čehov, Bunin, Blok, Belyj, Hlebnikov, Cvetaeva, Ahmatova, Mandel’štam, Majakovskij, Pasternak, Esenin, Zabolockij, Bulgakov, Šolohov, Nabokov, Solženicyn, Brodskij, Petruševskaja, Pelevin i mnoštvo drugih).
Važan segment Ruske književnosti od 11. do 21. stoljeća čine obavijesti i rasprave o prinosima hrvatskih rusista proučavanju ruske književnosti (od Jagića, Šrepela i Maretića preko Badalića i Flakera do Žive Benčić Primc, Magdalene Medarić-Kovačić, Višnje Rister, Irene Lukšić, Jasmine Vojvodić i dr.), a tu su i iscrpni popisi hrvatskih prevoditelja i ruskih prevođenika.
Ništa manje važna nisu kazala. Tako uz obvezatno Kazalo imena ideju o primatu djelā dodatno utvrđuje Kazalo analiziranih ili spomenutih djela, a Kazalo pojmova daje uvid u problemsko-tematske raspone knjige.

Pročitaj početak knjige

Možda će vam se također svidjeti…

Close Menu
×

Cart