* Podaci se odnose na razdoblje do datuma izlaska autorove knjige koju smo objavili

Jiří Kratochvil (1940), jedan od najcjenjenijih suvremenih čeških književnika, postao je “najveće otkriće” češke postbaršunaste književnosti pošto je s pedeset godina objavio prvu knjigu, Medvjeđi roman (Medvědí román), iako je pisati i publicirati počeo još u šezdesetima. Nakon ’68 je, iako diplomirani filolog, radio kao manualni radnik. Otac mu je emigrirao nakon što su komunisti preuzeli vlast, a obitelj mu je proganjana sve do 1989. Roman je, iako dovršen 1983, u samizdatu počeo kružiti tek potkraj 80-ih, a izdan je 1990.
Razvijanjem dijelova stare, samizdatske varijante Medvjeđeg romana nastao je niz knjiga izdanih 90-ih: Usred noći pjesma (Uprostřed noci zpěv, 1992), Orfej iz Kéniga (Orfeus z Kénigu, 1994) i Ljubavi moja, Postmoderno (Má lásko, Postmoderno, 1994), Avion (1995), Sijamska priča (Siámský příběh, 1996), Besmrtna priča (Nesmrtelný přiběh, 1997). Naposljetku je izdao i prvu varijantu Medvjeđeg romana pod naslovom Urmedvjed (Urmedvěd, 1999).
U knjizi eseja Priča nad pričama (Příběh příběhů, 1995) Kratochvil se predstavlja kao postmoderni autor, a 1996. u tjedniku Respekt objavljuje postmodernistički manifest Konfesija postmodernista (Vyznání postmodernisty). Njegovo književno opredjeljenje kao postmodernista, njegov postmodernistički kredo jest priča, koja jednako vlada kako klasičnom tako i posrnulom književnošću te tzv. visoku i nisku književnost spaja u jednu cjelinu.
Godine 2000. objavio je kratki roman Žalosni Bog (Truchlivý Bůh), priču o pobuni junaka protiv vlastita obiteljskog klana organiziranog poput mafije, u kojoj se već naslovom poziva na Kunderinu pripovijetku Ja, žalosni bog.
Grad Brno, u kojem živi cijeli život, protagonist je brojnih njegovih proza, uz ostalo i Brnjanskih pripovjedaka (Brněnské povidky, 2007) te romana Laku noć, slatko sanjajte (Dobrou noc, sladké sny, 2012).
Laureat je nagrada Toma Stopparda 1991, Čeških knjižara i Literárnih novina 1993, Egona Hostovskog 1995, Karela Čapeka 1998, Jaroslava Seiferta 1999, grada Brna 2000. te dobitnik Nagrade društva za znanost i umjetnost 2004.