Lou Salomé rođena je 12. veljače 1861. u Petrogradu, kao jedina kći pored petero sinova generala Gustava von Saloméa, službenika pruskog kralja, i Louise Wilm. Sa šesnaest godina napušta protestantsko-reformiranu crkvu, a s devetnaest upisuje u Zürichu studij teologije i povijesti umjetnosti. Sudjeluje u filozofskim raspravama, sprijateljuje se s dvanaest godina starijim filozofom Paulom Réeom i potom s Nietzscheom. Svoj prvi roman U borbi za Boga (Im Kampf um Gott) objavljuje 1885. pod pseudonimom Henry Lou. Godine 1887. udaje se za  orijentalista Friedricha Carla Andreasa. Dolazi u doticaj s duhovnom elitom Europe. Godine 1892. objavljuje studiju Ženski likovi Henrika Ibsena (Henrik Ibsens Frauen-Gestalten), a dvije godine kasnije studiju Friedrich Nietzsche u svojim djelima (Friedrich Nietzsche in seinen Werken). Između 1895. i 1899. nastaju značajna pripovjedna djela: pripovijesti Ruth (1895), Iz tuđe duše (Aus fremder Seele, 1896), Fenička (Fenitschka, 1898), te ciklus novela Djeca čovječja (Menschenkinder, 1899). Godine 1897. upoznaje se s dvadesetdvogodišnjim pjesnikom Rainerom Mariom Rilkeom, s kojim putuje u Rusiju na osnovi čega nastaje Dnevnik putovanja u Rusiju (Tagebuch einer Rußlandreise). U razdoblju između 1900. i 1910. godine nastaje zbirka pripovijedaka U zemlji između (Im Zwischenland, 1902), romani Rodinka i Kuća (Das Haus) (objavljeni 1923), Čas bez Boga i druge priče za djecu (Die Stunde ohne Gott und andere Kindergeschichten, 1909) te monografija Erotika (Die Erotik, 1910). Godine 1911. upoznaje Freuda, školuje se kod njega o čemu svjedoči u dnevničkim zapisima U školi kod Freuda (In der Schule bei Freud). Od tada psihoanaliza za Lou postaje središnjom preokupacijom, pa tako 1921. postaje psihoterapeutkinjom u Klinici za unutarnje bolesti u Königsbergu. U tom periodu ne nastaju više književna djela, već rasprave i memoarska literatura. Tako 1921. objavljuje raspravu Narcizam: dvostruka usmjerenost (Narzißmus als Doppelrichtung), 1928. Rainer Maria Rilke. Knjiga uspomena (Rainer Maria Rilke. Buch des Gedenkens), a 1931. Moja zahvala Freudu (Mein Dank an Freud). Iste godine nastaje i biografski zapisi Pregled života (Lebensüberblick). Godine 1935. operirana je od raka, a 1937. umire u svojoj kući na Hainbergu, u Göttingenu.