Oscar Wilde, irski dramski pisac, pjesnik, esejist i prozaist. Rođen u Dublinu 16. listopada 1854.

Majka mu je bila uspješna spisateljica, a otac vodeći irski oftalmološki kirurg. Studirao je na Trinity Collegeu u Dublinu, na kojem je osvojio Berkley Gold Medal, najveće priznanje koje student klasične filologije može dobiti, a potom u Oxfordu klasične jezike. Osvojivši stipendiju za Magdalen College u Oxfordu, tamo je nastavio sa studijem, te se priključio estetskom pokretu. Godine 1878. osvojio je nagradu Newdigate za pjesmu “Ravenna”. Na njegov esteticizam i dekadentizam presudno je utjecalo dvoje njegovih profesora, larpurlartisti Walter Pater i John Ruskin. Wilde je još kao student stekao reputaciju odvažnog dendya, nenadmašnog kozera koji je vladao razgovorima u književnim salonima. Godine 1881. izdao je prvu knjigu pjesama naslovljenu jednostavno “Pjesme”. Prva drama Vera, ili nihilisti s velikim je uspjehom izvedena u New Yorku. Godine 1884. vratio se u London i oženio bogatom Irkinjom. Par je imao dva sina, Cyrila i Viviana, prema kojima je Wilde nazvao likove u svom poznatom eseju “The Decay of Lying” (1891) u kojem, između ostalog, iznosi tezu da život više imitira umjetnost, nego obrnuto. Godine 1895, na vrhuncu karijere, Wilde je izazvao skandal – optužen je za homoseksualizam sa svojim mladim prijateljem Lordom Alfredom Douglasom i osuđen na dvije godine prinudnog rada u zatvoru. Ostatak života proveo je u Parizu, pod pseudonimom Sebastian Melmoth. Wilde se nakon izlaska iz zatvora nije vratio u socijalne krugove kojima je prije pripadao, već je svoje zadnje godine proveo u besparici skrivajući se od društva. Umro je od cerebralnog meningitisa u Parizu 30. studenoga 1900.

Važnija djela: drama Vera ili nihilist (Vera, or The Nihilist, 1880), Pjesme (Poems, 1881), Sretni kraljević i druge pripovijesti (The Happy Prince and Other Tales, 1888), roman Slika Doriana Graya (The Picture of Dorian Gray, 1891), drame Saloma (Salomé, 1893), Žena bez važnosti (A Woman of No Importance, 1893), Idealan muž (An Ideal Husband, 1895), Važno je zvati se Ernest (The Importance of Being Earnest, 1895), esej Duša čovjeka pod socijalizmom (The Soul of Man under Socialism, 1891), Balada o Readingu (The Ballad of Reading Gaol, 1898), dugo pismo De profundis (1905).