Peter Altenberg (pravim imenom Richard Engländer, Beč 1859-Beč 1919), osebujni lik bečke književne i društvene scene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, o kojem su već za života kružile legende. Sin asimiliranih Židova, bečkih trgovaca, nakon neuspješnih pokušaja studiranja prava i medicine u 23. godini života biva proglašen nesposobnim za obavljanje bilo kakva posla zbog “preosjetljivosti živčanog sustava”.
Spisateljski talent, koji se dugo nazirao tek u pismima, odnjegovao je vlastitim boemskim načinom života izvan okvira i konvencija građanskog društva. Pod pseudonimom čiji je izvor bila njegova mladalačka ljubav, djevojka nadimkom Peter iz mjesta Altenberga na Dunavu, savršeno se uklopio u prevladavajuće ozračje svog vremena. Krajem 1880-ih upoznaje Arthura Schnitzlera i Karla Krausa te postupno ulazi u literarne krugove. Radikalni kritičar građanske učmalosti francjozefinske Austrije ubrzo po objavljivanju prvih djela Kako ja to vidim (Wie ich es sehe, 1896) i Ashantee (1897) stekao je status istančana majstora impresionističke proze. Kasnije su sve veći danak uzimale njegove nesređene ekonomske prilike i, djelomice time uzrokovana, psihička nestabilnost. S vremena na vrijeme odlazi na liječenje u klinike za živčane bolesti, uzdržavajući se ponajprije uz pomoć brata i najbližih prijatelja, ponajprije arhitekta Adolfa Loosa. Za života je objavio još prozne knjige Prodromos (1906), Bajke života (Märchen des Lebens, 1908) i Slikovnice malog života (Bilderbögen des kleinen Lebens, 1909), te još nekoliko knjiga tekstova pisanih za dnevne novine, od Što mi dan donosi (Was der Tag mir zuträgt, 1901) do zadnje pod znakovitim naslovom Smiraj moga života (Mein Lebensabend, 1919). Preminuo je ubrzo po završetku Prvoga svjetskog rata, takoreći usporedo sa smrću svoga vremena.
Premda mu je postumno objavljeno nekoliko izbora iz djela, počevši s onim Karla Krausa iz 1932, povremeno je dospijevao na rub zaborava, ali je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća nanovo otkriven kao tipičan reprezentant u najboljem smislu riječi shvaćene bečke kavanske književnosti.