* Podaci se odnose na razdoblje do datuma izlaska zadnje autorove knjige koju smo objavili

Boris Senker rođen je u Zagrebu 1947. Gimnaziju je pohađao u Puli. Komparativnu književnost i anglistiku studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. diplomirao, 1982. doktorirao a od 1971. do odlaska u mirovinu 2015. predavao teatrološke kolegije na Odsjeku za komparativnu književnost. Od 1990. redovito surađuje, kao vanjski urednik, s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža u Zagrebu. Kritike, eseje i studije, uglavnom o kazalištu i dramskoj književnosti dvadesetoga stoljeća, objavljuje od 1970. Njihov je dio tiskan u knjigama Redateljsko kazalište (1977, prošireno izdanje 1984), Sjene i odjeci (1984), Begovićev scenski svijet (1987), Pogled u kazalište (1990), Zapisi iz zamračenog gledališta (1996), Hrvatski dramatičari u svom kazalištu (1996), Kazališne razmjene (2002) i Uvod u suvremenu teatrologiju I i II (2010. i 2013).
S Ninom Škrabeom i Tahirom Mujičićem napisao je dvadesetak tekstova za kazalište (Vitezovi otrulog stola, O’kaj, Domagojada, Novela od stranca, Glumijada, Kavana ‘Torso’, Hist[o/e]rijada, Trenk iliti Divji baron, Kerempuhovo i drugi) koje su s uspjehom izvodile kazališta i glumačke družine, napose Komedija, Zagrebačko kazalište mladih i Histrion. Od tekstova što ih je samostalno napisao izvedeni su, među ostalima, Pinta nova (HNK u Varaždinu, 1997), Cabaret &TD (Teatar &TD, Zagreb, 1999), Gloriana (Hrvatsko kazalište, Pečuh, Mađarska, 2001), Friztspiel (INK, Pula i Epilog teatar, Zagreb, 2002), Istarske štorice (Udruga FERR, Pula i Čakavski sabor, Žminj, 2007), 5 Top Hick-star-girls (Udruga FERR i Arheološki muzej, Pula, 2008) i Floromanija (Gradsko kazalište Požega, 2017).
Disput mu je dosad objavio ove knjige: Hrestomatija novije hrvatske drame u dva dijela (2000. i 2001), Pozornici nasuprot (2003), Bard u Iliriji (2006) i Teatrološki fragmenti (2011) te Pinta nova (2002), Tri glavosjeka (2004), Tercet kabaret (2008) i Plutajuća glumišta (2018).