* Podaci se odnose na razdoblje do datuma izlaska autorove knjige koju smo objavili

Josip Užarević rođen je 11. siječnja 1953. u Gundincima. Gimnaziju je završio u Slavonskome Brodu, a studij rusistike i filozofije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1976). Na tome je fakultetu zaposlen 1978. godine kao asistent-pripravnik, a danas (2020) ondje još uvijek radi kao redoviti profesor u trajnome zvanju.

U tristotinjak dosad objavljenih rasprava, eseja, prikaza i više autorskih knjiga Užarević se najviše bavio ruskom književnošću, književnom teorijom i filozofijom, hrvatskom književnošću i književnom znanošću, neurosemiotikom, pitanjima književnoga minimalizma, dijalektologijom.

Autorske knjige: Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1917-1945. Deskriptivna bibliografija (1982; s I. Lukšić); Književnost, jezik, paradoks (1990); Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak) (1991); Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1945-1997. Deskriptivna bibliografija (1992; s I. Lukšić); Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i književnoj znanosti (2003); Vladimir Vidrić i njegove Pjesme (2009); Möbiusova vrpca. Knjiga o prostorima (2011); Književni minimalizam (2012)

Uredničke knjige: Trag i razlika. Čitanja suvremene hrvatske književne teorije (1995; s V. Bitijem i N. Ivićem); Slovo o vojni Igorevoj (1999); Vizualnost (2003; s A. Flakerom); Oko književnosti. Osamdeset godina Aleksandra Flakera (2004); Romantizam i pitanja modernoga subjekta (2008). Uredio je i nekoliko tematskih brojeva časopisa za svjetsku književnost Književna smotra: Osip Mandeljštam (1985; s F. Cacanom); Mogućnosti prepjeva (1994; sa Z. Kravarom); Književnost i Biblija (1994); Aspekti suvremene ruske književne teorije (1998; s I. Esaulovom).

Knjige prevedene s ruskoga: Osip Mandel’štam, Pjesme i eseji (1989; s F. Cacanom); Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika (1998); Gustav Špet, Hermeneutika i njezini problemi (2006); Mitropolit Ilarion, Slovo o Zakonu i Milosti (s N. Vidmarović i R. Venturinom), u: Slovo o vojni Igorevoj (1999).