F.B. je za portal Booksa.hr napisao prikaz djela Čija je krivica? Sofije Tolstoj.

Između ostaloga istaknuo je: “Čija je krivica? Sofije Andrejevne Tolstoj vrlo je uspio, pametan literarni odgovor na Lavovu Sonatu. U prvom redu, Sofija daje glas ženi unutar braka – kod Lava Nikolajeviča pripovjedač je Podznišev, razjaren i ogorčen muškarac čiji su stavovi o braku, odnosu žene i muškarca, seksualnosti i roditeljstvu, u najmanju ruku problematični, ako ne i skaredni (navodno je veliki Zola, pročitavši Sonatu, izjavio da je riječ o noćnoj mori koju je mogla poroditi samo bolesna mašta, usto i dokaz da je njezin autor očigledno skrenuo s uma). Sofijina novela na suptilan način razotkriva prave probleme u odnosu starijeg muškarca i mlade žene – neravnopravnost prije svega, tvrdoglavu sebičnost i nerazumijevanje muškarca koji sebi po defaultu daje slobodu, a ženu ograničava shvaćajući je tek kao pomoćnu radnu snagu, nekoga čija je zadaća udovoljiti suprugu, učiniti mu život lakšim u svakom pogledu. U Čija je krivica? jasno je da knez uopće ne razumije važnost međusobnog uvažavanja, egoističan je i umišljen što i njega i ženu neminovno čini nesretnima.”

Čitav prikaz pronađite na poveznici.

Roman Sofije Tolstoj Čija je krivica? izravan je fikcionalizirani odgovor na stavove njezina čuvenog supruga Lava o ljubavi i braku koje je iznio u romanu Kreutzerova sonata. Sofija je svoju stranu priče, toliko uronjenu u vlastito bračno iskustvo, napisala s ciljem da se suprotstavi ciničnom prikazu žene i braka nijansiranim ženskim pogledom na složenost ljubavi. Za razliku od Tolstojeve knjige, koja je ekstremnim stavovima o seksualnoj čistoći izazvala javni skandal, Sofijina novela, napisana 1893, u Rusiji je objavljena tek nakon sto godina, vjerojatno zato što se toliko dugo nitko nije usudio izložiti velikog pisca supruginoj kritici, a i zato što je ovo prvi ruski roman jedne spisateljice koji obrađuje tabu-temu seksualnosti.

Više o djelu pronađite na poveznici.