Opis

“Jára Cimrman, češki genij, polihistor, rođen je u Beču studene noći u veljači 1857., 1864., 1867., ili 1887., a matičarov nesiguran rukopis ostavlja mogućnost da je to bila 1888. godina. Na nesvjesni poticaj Sigmunda Freuda rodni grad napustio je kao sedmogodišnjak do tridesetsedmogodišnjak proživjevši život globetrottera (premda se uvijek rado vraćao u domovinu Češku). S grofom Zeppelinom konstruirao je prvi zrakoplov. Proučavao je život polarnih Samojeda. U Paragvaju je osnovao lutkarsko kazalište. U Beču kriminalističku, glazbenu i baletnu školu. Izumio je jogurt. Supružnicima Curie na vlastitim je leđima u podrum prenio 45 vedara uraninita, Eiffelu je našao podstanarski stan, Čehovu pohvalio knjigu pripovjedaka i pognojio mu višnjik. Zbog češkog domoljublja trpio je u habsburškim zatvorima, gdje je skoro tečno naučio materinji jezik. Autor je besmrtnih kazališnih komada, nadahnutih putovanjem kroz domovinu Češku. Riječ je o vrhuncima svjetskog dramskog stvaralaštva. O tome, doduše, možemo voditi diskusije, možemo se oko toga sporiti, možemo se s time ne složiti, ali to je sve što se protiv toga može učiniti.”

Kazališni projekt Zdeněka Svěráka i Ladislava Smoljaka pod naslovom “Kazalište Járe Cimrmana” (Divadlo Járy Cimrmana) nastao je 1966. godine, u vrijeme kad su u Pragu bujale kazališne scene što su njegovale tzv. male kazališne forme. Kazališnom projektu prethodila je radijska emisija tog autorskog dvojca, koja se sastojala od niza fingiranih “izravnih prijenosa” iz imaginarne vinarije. U emisiji je redovito nastupao lik Járe Cimrmana, koji je postao glavni protagonist kasnijeg kazališnog projekta, zasigurno najpopularnijeg u Češkoj, koji je odolio i teškim uvjetima cenzure u 70-im i 80-im, pa ni danas nije lako nabaviti ulaznicu za predstave tog kazališta.

Sve drame o Járy Cimrmanu slijede shemu dvodijelne kazališne predstave: prvi dio čini “znanstveni” seminar o genijevu doprinosu u nekom području znanosti ili umjetnosti, a drugi dio čini sam Cimrmanov kazališni komad na danu temu, u pravilu parodija nekog kazališnog žanra. Tekstovi komedija prožeti su višeslojnom verbalnom i situacijskom komikom, neobaveznom apsurdnom zaigranošću kao i poigravanjem s fenomenima nacionalnog entuzijazma i preporodnog duha.
Ladislav Smoljak i Zdeněk Svěrák, punokrvni kazališni i filmski stvaraoci (Svěrák je dobitnik “Oscara” za kultni film Kolja), dosad su zajednički napisali petnaestak komedija za “Kazalište Járe Cimrmana”, a u ovoj knjizi je objavljen izbor sljedeće tri njihove komedije:
Kako je Čeh Karel Nijemac osvojio Sjeverni pol tematizira Cimrmanov istraživačko-znanstveni rad u području polarne tematike, njegovo otkriće polarnog snježnog čovjeka, iskustvo s osvajanjem Sjevernog pola, a usput i njegovo umjetničko djelovanje, koje je na komičan način vezano za polarnu tematiku.
Istraga o nestanku školskog dnevnika bavi se Cimrmanovim teorijskim pedagoškim radom, nastalim na temelju njegova jednogodišnjeg učiteljskog iskustva. Dramski dio u maniri kazališta apsurda rekonstruira nastojanje učitelja, ravnatelja škole, školskog inspektora i zemaljskog savjetnika da pronađu nestali školski dnevnik.
Zamjena tematizira Cimrmanov rad na području kazališne teorije i prakse, što u uvodnom seminarskom dijelu uključuje njegov rad na ispravljanju Shakespeareova Hamleta. Dramski dio obuhvaća njegovu dramu Vlasta (na češkom jeziku riječ vlast znači domovina), koja je rezultat njegova nastojanja da dramatizira nacionalnu tragediju.
Knjiga sadrži i komične fotografske mistifikacije. Riječ je o starim fotografijama iz vremena u kojem je navodno živio Cimrman, koje su popraćene duhovitim mistifikatorskim komentarima.