Opis
Prema realističkoj tradiciji poimanja međudržavnih odnosa (od Tukidida da danas), neumjesno je postavljati pitanje pravednosti rata. Nasuprot tome, prema tradiciji teorija pravednog rata (od Augustina do danas), nužno je – prema etičkim kriterijima – razlikovati pravedne od nepravednih ratova. Je li moguća sinteza tih dvaju klasičnih pristupa? Pitajući se jesu li (i kako) načela pravednog rata relevantna za uspješno vođenje rata, pogotovo u suvremenom svijetu, autor razmatra glavne probleme etike rata kroz povijesnu analizu tradicija realizma i pravednog rata, s fokusom na teoriji pravednog rata i njezinu ponovnom procvatu u drugoj polovici 20. stoljeća. Prvi dio knjige pruža povijesni pregled realizma (Tukidid, Machiavelli, Hobbes, Carr, Morgenthau, Waltz) koji pokazuje da je riječ o vrlo raznolikoj tradiciji, u kojoj i autori unutar te tradicije ne isključuju moralni aspekt iz međunarodnih odnosa i pitanja rata. Povijesni pregled teorija pravednog rata (Augustin, Akvinski, Grotius, Kant, Walzer) pokazuje da većina zagovornika ovog pristupa smatra da etička pravila o ratu ne ugrožavaju nacionalne interese države koja ih poštuje, te pritom prihvaća glavne aspekte realističnog razmišljanja o ratu. Drugi dio knjige predstavlja suvremene probleme s kojima se suočava teorija pravednog rata, u svjetlu mogućnosti uključivanja etičkih načela pravednog rata u razmatranje i rješavanje vojnih i nacionalnih sigurnosnih strategija. U posljednjem dijelu nudi se “svojevrsna realistička teorija pravednog rata”, kao “primijenjena etika za vanjskopolitičke i vojne aktere”, koja dokazuje kako je “ratovanje unutar granica moralne dopustivosti korisno za nacionalne interese država”. Između realističke teorije međunarodnih odnosa i teorija pravednog rata postoji znakovita kompatibilnost, moralni uvjeti/pravila trebaju biti integrirani u procese donošenja odluka o ratu i u njihovu vođenju lege artis. Država koja ne poštuje pravila pravednog rata (ius ad bellum, ius in bello, ius post bellum) ugrožava svoje temeljne nacionalne interese.
