Opis

Knjiga rasvjetljava hermeneutičko-dekonstrukcijske rasprave o načelima hospitaliteta i kozmopolitizma kako bi ponudila teorijski utemeljene odgovore na suvremene prijepore oko prihvata migranata u državama Europske unije. Naime, načela hospitaliteta i kozmopolitizma odnose se na prihvat političkog Drugog, stranca, onoga koji nije pripadnik političke zajednice ili nacionalne države, drugim riječima, na moralnu odgovornost prema svim ljudima na Zemlji.
Žustre rasprave o značenju i dosegu tih načela vodile su se od njihova nastanka u antici, zbog čega autorica analizira neke od ključnih tekstova zapadne civilizacije kako bi razjasnila dominantno razumijevanje stranosti u pojedinim epohama europske povijesti. Posebnu pažnju poklanja moderni jer je u tom razdoblju hospitalitet postao pravno načelo. Istovremeno, u moderni se etablira suverena država koja uvodi jasno razlikovanje između državljana i onih koji to nisu. Unatoč tome prosvjetiteljska misao, a napose političkopravna teorija Immanuela Kanta označila je načela hospitaliteta i kozmopolitizma nužnim dijelom javnog prava, zbog čega Kantova teorijska ostavština u knjizi zauzima posebno mjesto. Ona je temelj i postmoderne rasprave o prihvatu Drugoga u čijem je središtu dekonstrukcija Kantova razumijevanja kozmopolitizma. Za nju je zaslužan Jacques Derrida koji je hospitalitetu dao nužan prefiks apsolutnog u osviještenom kontrapunktu spram Kantova kondicionalnog hospitaliteta. Time je početkom 21. stoljeća potaknuo nove rasprave o prihvatu stranca migranta, ali i apsolutnog Drugog, provocirajući nove poglede na stare pojmove. Vodeće sugovornike imao je u hermeneutičarima Paulu Ricoeuru i Richardu Kearneyu, čiji doprinosi u pronalasku zlatne sredine hospitaliteta omogućuju sveobuhvatne spoznaje o zapadnom nasljeđu (ne)prihvaćanja stranaca. A upravo su one, prema autorici, nužan preduvjet etičkom rasuđivanju koje mora biti temelj suvremenim europskim politikama azila.

Lana Pavić rođena je u Splitu 1980. godine. Studirala je filozofiju i fonetiku, a diplomirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je na istom fakultetu 2019. godine. Bavi se normativnom političkom teorijom i etikom diskursa. Posvećena je temi migracija i azila, i akademski i aktivistički. Usto se profesionalno bavi medijskom produkcijom. Urednica je, scenaristica i novinarka brojnih televizijskih emisija.

Pročitaj početak knjige