Opis
Država je temeljno teorijskopolitičko pitanje i glavni egzistencijalni izazov čovjekova bivstvovanja u zajednici. Prema autorici, moderna država ima dva lica koja se suštinski razlikuju, pravno (republikansko) i despotsko (imperijalno). Njezin se smisao države otkriva tek ispitivanjem njezinih političkih, pravnih i povijesnih izvora. Povijesna genealogija države pokazuje kako se u modernoj epohi oblikuje pravna država u razlici spram despotske države ili carstva kao transepohalnih formacija. To je tip moderne države koji se oblikovao u zapadnoj Europi tokom 17. i 18. stoljeća, napose u Engleskoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Temelji se na političkopravnom nauku o suverenosti, velikoj teorijskoj inovaciji klasične političke filozofije i političkog prava (napose Bodina i Hobbesa). Povijesno se afirmira kao antiteza orijentalnom despotizmu i drevnoj patrimonijalno-senjorijalnoj vlasti (tipu dominacije zasnovanom na osvajanjima i militarizaciji politike, u kojem se pravo temelji na sili a pravda na ratu). Pravna ili suverena je država epohalan novum jer je prva organizacija političke vlasti u povijesti koja samoograničuje svoju moć da bi osigurala osobnu sigurnost i nezavisnost svojih državljana kao pravnih subjekata. Između emancipacijske pravne i političke logike pravne države i logike moći i osvajanja despotske ili imperijalne države razlike su nepremostive. Carstvo ne može biti pravna država. Pozitivna kritika teorijskih temelja nauka o suverenosti pokazuje i njegove deficite: nedovoljno je otporan spram kušnji imperijalnih i korporativističkih opasnosti te pretjerano otporan spram nužnog ograničavanja političke moći putem nauka o podjeli vlasti i spram demokracije kao suverenosti naroda.
