Jaroslav Pecnik je za Vreme pisao o novoj knjizi Babelj, Bruno, Berija Denisa Peričića. Između ostaloga, istaknuo je: U Peričićevom tekstu dominiraju citati, uvijek u funkciji (re)konstrukcije „zbiljske zbilje“, ali i one zbilje kakvom je mogla biti da su kojim slučajem (čudom) glavni akteri priča preživjeli strašna vremena staljinskih čistki i monstr-procesa. Pomno odabrani citati, „raspoređeni“…
Knjiga Književna zrcaljenja: hrvatski i anglofoni klasici u prijevodima i usporedbama Kristine Grgić donosi opsežno istraživanje hrvatsko-anglofonih književnih veza, s posebnim naglaskom na prijevod, recepciju i komparativno čitanje književnih klasika. Polazeći od važnosti anglofonih kultura za konstituciju globalne modernosti, a onda i modernu (samo)percepciju hrvatske književnosti, autorica istražuje kako su engleska književnost i njezini prijevodi…
Narkotici (1932) zbirka je eseja jednog od najutjecajnijih poljskih književnika i umjetnika međuratnog razdoblja Stanisława Ignacyja Witkiewicza. Spajajući autobiografsku ispovijest i društvenu kritiku, Witkiewicz istražuje ljudsku potrebu za bijegom od stvarnosti, upozoravajući na razorne posljedice ovisnosti i otuđenja. Eseji se dotiču tema nikotina, alkohola, kokaina, morfina, dietil-etera. Polazeći od vlastitih iskustava s navedenim supstancama, Witkiewicz…
Anđela Vidović je za za BestBook pisala o knjizi Snoviđenja Francisca de Queveda. “U izdanju popraćenom ekstenzivnim i iznimno vrijednim prevoditeljevim bilješkama korišteno je deset varijanti teksta jer Quevedo ”Snoviđenja” nikad nije autorizirao, a zbog cenzure i ručnih kopija koje su se dijelile po ulicama izdanja su varirala. Iako su tiskana 1627., vrijeme nastanka je…
Anera Ryznar je za BestBook pisala o knjizi Fjaka Aleksandre Wojtaszek. “Zapravo, možemo reći da Wojtaszek ponajviše zanimaju takozvani treći prostori kako ih definira Edward Soja: ne ideološki narativi o gradu, ni kulturni simboli vezani za njega, nego grad kao prostor živog iskustva, identiteta, otpora i hibridnosti; zanimaju je neformalne mreže i kreativne prakse koje…
Disputov autor Tomislav Ribić ušao je u uži izbor za književnu Nagradu “Fran Galović” s romanom Kornjača u staklenci šutnje. Čestitamo autoru i ostalim autorima i autoricama koji su ušli u uži izbor! Više o knjizi: Rođena u Čakovcu 1931. godine, Verica je odrastala u nemirnom razdoblju hrvatske povijesti. Rodni grad, potom Varaždin i Donji…
Ervin Pavleković je za Novi list razgovarao s Aleksandrom Wojtaszek povodom predstavljanja njezine knjige Fjaka: Hrvatska – pogled izvana na Vrisku. Prvo ono klasično pitanje – otkud ovakva knjiga; jeste li ideju baš o ovakoj knjizi imali ranije, pa se knjiga dogodila intencionalno ili se ideja razvila neplanski, ranijim pisanjem kakvog materijala, koji je na…
Jaroslav Pecnik je za Novi Omanut pisao o knjizi Karla Krausa Noću. Svoj prikaz započinje ovako: Anni praesentis (2026) navršava se devedeset godina otkako je u Beču 12. lipnja 1936. preminuo Karl Kraus, jedinstvena ličnost svekolike srednjoeuropske literature i kulture. Kraus je nedvojbeno intelektualna i duhovna gromada svoje, ali i naše epohe. Virtuozan, do dna…
Helena Sablić Tomić je za Forum napisala prikaz djela Putovanja slijepih Drage Jarka. Između ostaloga, istaknula je: “Putovanje slijepih iznimno je zanimljiva autorova igra koju ne mogu slijediti oni koji dobro poznaju pravila, stoga pohvala njegovoj aluzivnosti, intertekstualnosti, paraliterarnomu scijentizmu, ironičnomu slaganju premetaljki, šahovskomu jeziku egzaktnosti sna i citatnom obilju prijepisa zbog užitka u tekstu.…
Roman Alma i nerazumno autorice Dore Kinert Bučan u središte priče postavlja osebujnu protagonisticu, “kafkijansko lice”, čije je lelujanje kroz stvarnost prije svega obilježeno osjećajem izdvojenosti i nepripadanja sredini. Ona je okarakterizirana kao anonimna i nevidljiva, prazna, osujećena, besadržajna života, što je u opreci prema ostalim likovima u romanu. Polazišna tema nagoviještena je već u…